Iako iz škola i od roditelja čija djeca od ove školske godine pohađaju eksperimentalni program “Škola za život” dolaze brojne pritužbe vezane uz uvođenje mikroračunala ili tableta, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prije nekoliko dana najavila je da Škola za život već od sljedeće godine ide u frontalnu primjenu u svim hrvatskim školama. Vlada je već danas u proceduru uputila konačni prijedlog zakona o udžbenicima i ostalim obrazovnim materijalima u osnovnim i srednjim školama koji bi, navode, trebao omogućiti lakše školske torbe i više digitalne nastave, a roditeljima manje troškove nabave udžbenika.

Vladi i ministrici očito se jako žuri s frontalnom primjenom eksperimentalnog programa Škole za život u svim školama, iako je na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja objavljeno, a i ministrica Divjak višekratno je naglašavala, kako će se o dinamici nastavljanja programa odlučiti “ovisno o prikupljenim informacijama i rezultatima” s prve godine eksperimentalnog programa. Problemi su se pojavili već na početku školske godine – od nestašice udžbenika za novi predmet informatike, kašnjenje dostave tableta u nekim školama do edukacije učitelja koja je nedovoljna i vrlo površna.

Najglasniji kritičari “Škole za život” za sada su roditelji koji s nevjericom i zabrinutošću gledaju kako im djeca donose računala doma i s njima se igraju. Profesori i učitelji koji su uključeni u eksperimentalni program za sada ne žele javno govoriti o svim problemima s kojima se suočavaju, vjerojatno strahujući za posao, no čini se da će takvom metodom neki ionako ostati bez posla, ići u prekvalifikaciju ili prijevremenu mirovinu.

Naglasak Škole za život je na digitalizaciji. No, je li trebalo toliko žuriti ako je očito da škole, svi profesori i učitelji nisu još spremni za digitalizaciju, te s obzirom na kritike, koje smo čuli od naših sugovornika, da Škola za život neće unaprijediti obrazovni sustav. Krije li se iza ovakve žurbe nečiji interes, s obzirom na to da su za provedbu ovog projekta osigurana velika financijska sredstva, pitali smo naše sugovornike.

Saborski zastupnik Mosta i kandidat te stranke za gradonačelnika Zagreba na prošlogodišnjim lokalnim izborima, Marko Sladoljev kaže kako će Most budno pratiti postupak nabave. “Radi se o tome da se cijela reforma bazira na nabavi tableta. Nadam se da će biti ispravni jer je na početku školske godine bilo 6000 neispravnih tableta koji nisu mogli podržavati neke aplikacije. Nadam se da će biti oprezniji, a od svega ovoga profitirat će proizvođači i nabavljači informatičke opreme kao što su do sada profitirali izdavači”, smatra Sladoljev dodajući kako Ministarstvo treba napraviti objedinjenu javnu nabavu jer će cijena tableta biti skuplja ako će škola sama raditi nabavu, a to je onda velik trošak za proračun.

“Problem je što oni misle da će se s tabletom riješiti problem obrazovanja, a ti tableti će biti neupotrebljivi i pitanje je tko će za pet godina nabaviti nove i tko će to sve na kraju platiti”, ističe Sladoljev. Na temelju informacija koje je dobio od profesora, proces edukacije nastavnika za eksperimentalno obrazovanje, prije svega informatiku, je “neorganiziran i nepotpun”. Kaže kako su mu se roditelji žalili da su se djeci razbili tableti i ne znaju što nakon toga. “Djeca se s tabletima igraju kod kuće, a ne uče iz njih. Nadalje, profesori koji nemaju svoj tablet moraju ga sami nabaviti kako bi mogli pratiti nastavu, iako nigdje ne piše da moraju imati tablet”, rekao nam je Sladoljev.

Bivši ministar obrazovanja u Vladi Jadranke Kosor i posebni savjetnik za provedbu kurikularne reforme Radovan Fuchs kaže da ne zna tko bi mogao profitirati u eksperimentalnom programu u školama jer se s time ne bavi. “Nadam se da će sve biti transparentno, jer ako ne bude onda će biti naopako”, rekao je Fuchs.

Nakladnik Zdenko Ljevak u izjavi za naš portal kaže kako je, na žalost, prvi dio školske godine već završio, ali da nakladnici o tom programu još nemaju nikakve povratne informacije. “Čujemo da ima puno problema u smislu razumijevanja i vladanja tehnologijom, ali to su početničke stvari koje će se moći riješiti. U stručnom smislu nemamo povratnih informacija, pokušali smo ih dobiti od Ministarstva znanosti, ali nismo ih dobili”, rekao je Zdenko Ljevak.

Saborska zastupnica SDP-a i potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabina Glasovac u izjavi za Teleskop.hr smatra da “kupovina tableta i informatizacija škola neće bitno unaprijediti obrazovni sustav, ali će otvoriti mogućnost da neki na tome dobro zarade.”
“Ministrica i ministarstvo imaju u ovome trenutku ključnu ulogu u određivanju kriterija za preraspodjelu velikog i bogatog kolača sredstava koja su do sada odlazila u ruke izdavača, a narednih godina će se raspoređivati na digitalne udžbenike, platforme i materijale”, rekla je zastupnica Glasovac za teleskop.hr rekavši na kraju “Živi bili pa vidjeli. Žalosno je samo to što se u svemu ovome najmanje misli na interes djece”.

Iako formalno ne pripada niti jednoj stranci,  ministrica Divjak bila je izbor HNS-a, stranke koja je došla na zao glas zbog afere s razdjelnicima, uređajima koja su  morala ugraditi brojna hrvatska kućanstava iako se kasnije pokazalo da su im zbog toga računi za grijanje bili veći, a ne manji, kako se najavljivalo. S obzirom na to opravdano je sumnjati da se iza žurbe za uvođenje 300.000 tableta za frontalnu primjenu “Škole za život”  krije pogodovanje proizvođačima i dobavljačima tableta i druge informatičke opreme. Riječ je o 300 milijuna kuna samo za tablete, što znači da će dobavljači koji dobiju ovaj posao ostvariti zavidan profit. Kada se tomu pridodaju  i popratni sadržaji i poslovi koji idu uz tablete, onda zaista nije pretjerano reći da je riječ o “poslu stoljeća”.