Mislav Kolakušić, predsjednik stranke Pravo i pravda i predstavnik koalicije predvođene Domovinskim pokretom, rekao je u Otvorenom da više nema lijevo i desno – to su stvari prošlosti.

– Sada imamo globalizam i suverenizam. Globalizam je u povijesti imao različite nazive, nazivao se nacizam, fašizam, komunizam, rekao je Kolakušić.

Upozorio je na opasnost stvaranja “nove naddržave Europske unije”.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Poznati psihijatar: Kako je hrvatska desnica izdala “ludog” Pernara. A Plenković je u Lisinskom ponizio Karamarka i provodao ga kao “ukroćenu mečku”

– Mi svaki dan gledamo kako EU preuzima sve ono što čini suverenost država, rekao je Kolakušić, dodajući među ostalim da smo izgubili suverenitet državne granice te da smo ostali bez kune i dobili hiperinflaciju.

– Želimo biti jaki unutar EU-a. Svaka država bez obzira na njezinu veličinu može biti jaka, rekao je Kolakušić, navodeći primjer Mađarske.

Urednik i voditelj Mislav Togonal pitao ga je je li istina da je u vezi s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi, što je ustvrdio Hrvoje Zekanović iz HDZ-ove parlamentarne većine.

Voditelj Togonal je istaknuo da se i na hrvatskim portalima pisalo da su Kolakušić i europska tužiteljica Laura Kövesi u ljubavnoj vezi. Togonal je naglasio da pitanje zadire u sferu privatnoga, ali da ima i političke konotacije.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: LAKO JE TAKO: Manjinac već postao saborski zastupnik. Pa gdje to ima

– Apsolutno, mi smo u posebnoj vezi, odgovorio je Kolakušić, a na pitanje žive li zajedno odgovorio je niječno.

Njezin ured je u Luksemburgu, a ja živim u Hrvatskoj i putujem u Bruxelles, rekao je Kolakušić.

Kolakušić, zastupnik u Europskom parlamentu, naveo je da član Odbora za proračunski nadzor te da im Kövesi podnosi izvješće.

– I to je taj odnos, dodao je.

Kao ključnu stavku gospodarskog programa svoje koalicije istaknuo je povratak hrvatskih građana i izdavanje iznimno malo dozvola strancima, za koje je rekao da ruše cijenu rada.

Kolakušić je među ostalim rekao da se zalažu za povećanje poreznog odbitka kako bi se povećale plaće. – On mora iznositi 1000 eura. Ako je najam stana od 60 kvadrata 900 eura, a medijalna plaća, dakle, ono što prima 50 posto stanovništva zaposlenog u RH, iznosi 1060 eura, a porezni odbitak vam je 560 eura, a minimalna plaća 680, vi dakle na tu plaću od 680 eura neto morate plaćati porez. Pa to je strašno, rekao je Kolakušić.

Europska javna tužiteljica je rođena 1973. godine u gradu Sfântu Gheorgheu u središnjoj Rumunjskoj. Otac joj je također bio javni tužitelj. Studij prava upisala je 1991., pet godina kasnije diplomirala je na temi korupcije i organiziranog kriminala, a od početka je profesionalnu karijeru gradila u tužiteljstvu.

“Prvo što sam čula kad sam rekla da želim postati tužiteljica bilo je da tužiteljstvo nije za žene… Morala sam raditi više od muškaraca kako bih dokazala da žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac”, kazala je svojevremeno u razgovoru za britanski The Guardian.

Na čelo odjela za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma pri okružnom tužiteljstvu u Sibiu je došla 1999., a 2006. godine je imenovana glavnom javnom tužiteljicom Rumunjske. Tada je Kovesi imala svega 33 godine.

Najdublji trag ostavila je kao tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. Antikorupcijskim istragama u tom razdoblju istraženo je i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže koja je bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, ali i sudaca, novinara, poduzetnika i menadžera.

pomenimo i to da je njezin Ured 2015. godine pokrenuo istragu protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Pontea zbog sumnje u kriminal i utaje poreza prije njegova ulaska u politiku.

Prema godišnjem izvješću koje je Kövesi podnijela 2015. njezin antikorupcijski Ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijuna eura mita. Istovremeno, vodeći antikorupcijske istrage u Rumunjskoj Kövesi je stekla moćne protivnike. Prije tri godine, nakon smjene vlasti u studenome 2018., tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader zatražio je njezinu smjenu s mjesta voditeljice Ureda za borbu protiv korupcije, optužujući da je Ured vodila autoritarno te da je odluke donosila samovoljno i pristrano, kao i da je prednost davala slučajevima koji su imali veliki odjek u medijima.

S čela antikorupcijskog ureda smijenjena je početkom 2019. godine, a Vlada koja ju je smijenila i sama je pala 18 mjeseci kasnije. Prilikom natjecanja za prvu europsku javnu tužiteljicu 2019. godine dobila je snažnu potporu većine država članica EU-a, no ne i Rumunjske u kojoj je, zbog revnosnog i predanog odnosa prema svom poslu, bila meta špijunaže, cyber špijunaže i medijskih napada.

U radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a, već njih 22, dok se pet članica (Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska) protive osnivanju ureda.

Foto: Hina