Dekanat Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na upit uredništva Narod.hr odgovorio je kako ne može pronaći diplomski rad saborske zastupnice Možemo Sandre Benčić.

Benčić, koju Možemo predstavlja kao kandidatkinju za predsjednicu Hrvatske vlade, diplomirala je 2014. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s 36. godina. Pravni fakultet potvrdio je za Narod.hr da je drugu godinu fakulteta ponavljala jednom, a četvrtu čak tri puta.

Tema diplomskog rada bila joj je “Međunarodne i nacionalne norme u području zaštite od nasilja u obitelji” pod mentorstvom prof. dr. sc. Davora Derenčinovića. Međutim, na zamolbu našeg uredništva da nam omogući uvid u njezin diplomski rad, dobili smo odgovor da ga ne mogu pronaći, javlja Narod.hr.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: ZA SVE JE KRIV “BRAČNI UGOVOR”: Goran Ivanišević je u ovoj godini zaradio oko 1,5 milijuna dolara. Hoće li mu polovicu iznosa “uzeti” bivša supruga

“Unatoč nastojanjima službenika Studentske službe Fakulteta nismo u mogućnosti pronaći primjerak pisanog diplomskog rada bivše studentice Fakulteta, Sandre Benčić”, piše u odgovoru fakulteta uredništvu Narod.hr. Predstavnik fakulteta pojasnio je u istom dopisu da su uzrok nestanku diplomskog rada Sandre Benčić radovi na zgradi fakulteta.

“Fakultet se uslijed oštećenja svih objekata u kojima djeluje, napose objekta u kojem se nalaze stručne službe Fakulteta, zgrade na TRH 14, nalazi u nezavidnoj situaciji u kojoj većinu svojih aktivnosti obavlja u zamjenskim objektima ili objektima u kojima se trenutno obavljaju radovi”.

“Velik dio arhive koja nije neophodna za funkcioniranje Fakulteta, a u koju bi spadali i stari diplomski radovi studenata se nalazi po različitim skladištima na nekoliko lokacija u gradu Zagrebu, a i šire. Pretragom tih lokacija, u mjeri u kojoj narav skladištenja dopušta, diplomski rad nije pronađen”, navodi se u dopisu.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Profesor upozorava: Što pijemo u čaši vode koju smo upravo natočili iz slavine? Možda i djelić antidepresiva našeg susjeda

“Ako u međuvremenu ipak uspijemo pronaći primjerak rada, svakako ćemo Vas izvijestiti, a nadamo se da ćemo to učiniti jednom kada se ponovno vratimo u našu glavnu zgradu, na adresi TRH 14”, poručili su predstavnici fakulteta u odgovoru portalu Narod.hr.

Suprug Sandre Benčić Miroslav Petrović bio je peti na listi za dijasporu u 11. izbornoj jedinici liste Zeleno-lijeve koalicije koju predvode Možemo – Nova ljevica – Radnička fronta – Orah – Zagreb je NAŠ – Za grad na parlamentarnim izborima 2020. godine. Na izborima je dobio deset glasova.

Na lokalnim izborima u Zagrebu koji su održani 2021. Petrović je predstavljen kao jedan od koordinatora programa za obrazovanje stranke Možemo u Zagrebu. “Koordinator sam izrade programa za obrazovanje s fokusom za istraživanje, razvoj i inovacije te zelenu transformaciju škola i vrtića uključujući zelenu javnu nabavu hrane. S obzirom na dugogodišnje iskustvo rada u privatnom i javnom sektoru, posebno u pogledu razvojnih i EU projekata, primarni interes mi je razvoj zagrebačkih obrazovnih ustanova u sigurne, zelene i uključive ustanove”, rekao je o sebi.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: PROFESIONALNI PROPUST: HRT uklonio sporni dio intervjua s Lepom Brenom

On je kao voditelj Ureda za istraživanje i međunarodne projekte na FPZG-u bio zadužen za odabir projekta glede okoliša teškog 1.102.150 kuna u kojem je sudjelovala udruga koju je Tomašević pretenciozno nazvao Institut za političku ekologiju (IPE). Ta je udruga zajedno s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu bila partner projekta, a nositelj je bila udruga Zelena akcija na čijem je čelu u prošlosti također bio Tomislav Tomašević.

Zapravo, g. Petrović je jedan od ključnih ljudi, koji kao administrativni službenik, sudjeluje u osiguravanju milijunskih sredstava za grupu ljudi okupljenih oko stranke Možemo, raznih aktivističkih udruga i Fakulteta političkih znanosti. No, čime se Petrović bavio prije dolaska na fakultet gdje, prema imovinskoj kartici Sandre Benčić ima plaću od 8500 kuna neto?

Miroslav Petrović je od 2007. do 2009. godine radio u Ministarstvu financija kao asistent za projekte Europske unije. U Ministarstvu je sudjelovao na provođenju CARDS 2004 projekta “Jačanje strukture unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u RH”. Riječ je o programu Europske komisije za “Zapadni Balkan” za “Pomoć zajednici za obnovu, razvoj i stabilizaciju” koji je poslije naslijedio program “Instrument za pretpristupnu pomoć” (IPA).

Od 2011. do 2014. godine radio je kao “honorarni konzultant” što je uključivalo prikupljanje financijskih sredstava za akademski sektor i sektor civilnog društva te mala i srednja poduzeća. O tome tko su mu bili klijenti ne zna se puno, no prije nego što se pridružio Fakultetu političkih znanosti u srpnju 2014., Petrović je bio direktor neuspješnog hrvatskog start-upa Publiconn, te je bio stručni suradnik za Centra za mirovne studije kojeg je vodila Sandra Benčić, na projektu koji je naknadno propao, kako se navodi u izvješću CMS-a.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bivši glavni urednik Večernjeg lista o Dejanu Joviću: Ima dvije velike mane. Bio je udarna šaka ortodoksnih komunista i nije priznavao pravo hrvatskom narodu na državu

Publiconn je trebala biti društvena mreža, “Facebook”, za EU fondove namijenjena za javni i civilni sektor. Pokrenuli su ga 2011. Sandra Benčić, Branimir Šloser i Goran Zubak, a savjetovao ih je poduzetnik Saša Cvetojević koji se 2020. našao među masonima, ali je tvrdio da nije njihov član. Publiconn je u prve dvije godine rada uspio dobiti 3500 korisnika, a 2013. godinu završio je s tek 49.300 kuna prihoda i neto dobiti od 1200 kuna.

Do 2016. Publiconn je kao društvena mreža prestao postojati, a istoimena tvrtka promijenila je ime te se odlučila baviti web dizajnom. Među klijentima bili su joj portal H-alter, Centar za mirovne studije Sandre Benčić, Hrvatska poštanska banka, stranka Nova ljevica koja je dio Možemo. U 2021. tvrtka je imala oko 5000 kuna dobiti.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Nezadovoljni gledatelj pisao HRT-u: Zašto “Kod vas doma” Brena može, a naš Thompson ne može? Je li reklamiranje Breninih čarapa bilo planirano ili je to voditeljica napravila “ispod žita”

Godine 2014. prelazi na Fakultet političkih znanosti gdje postaje prvi voditelj novoosnovanog ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte, kada je dekan fakulteta bio Nenad Zakošek, vrlo aktivan član nevladine organizacije GONG. Petrović je kao direktor Publiconna 2013. u Londonu sudjelovao na britansko-hrvatskom trgovinskom forumu koji su organizirali Ministarstvo vanjskih poslova UK i hrvatsko veleposlanstvo. Osim njega govorio je Joško Klisović, tadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i Tauno Olju, izvršni direktor EY-a.

Miroslava Petrovića je 2015. godine angažirala udruga B.a.b.e. za izradu nezavisnog evaluacijskog izvješća projekata “Djelujemo lokalno, ali jasno kompetentno” i “Obrazovanjem ka ravnopravnosti”.

Otkako je g. Petrović 2014. zaposlen na administrativnu, a ne znanstvenu dužnost voditelja Ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte na FPZG-u, u fokusu su mu osiguranje financiranja projekata i istraživanja, uglavnom iz fondova Europske unije, navodi taj portal. Petrovićeva funkcija kao magistra politologije bez objavljenih znanstvenih radova omogućuje mu da bude “podrška” “u umrežavanju i stvaranju ‘multi-sektorske suradnje’ između akademske zajednice i javnosti, privatnog i civilnog sektora koji omogućuje integrirani pristup za rješavanje društvenih izazova”.

Drugim riječima g. Petrović je spona između akademskog sektora i sektora nevladinih udruga koji zajedničkim novcem iz Europskih fondova i novcem poreznih obveznika pod krinkom znanstvenih istraživanja stvaraju politike koje potom ulaze u stranačke programe lijevih stranaka, a ponekad i stranaka takozvanog “desnog centra”. Erasmus+, IPA,ESF, FP7, SFSN samo su neki od programa kojima su financirana istraživanja koje potom služe kao “znanstvena podloga” za predlaganje i implementaciju određenih politika, kroz zakonodavnu i izvršnu vlast. Sve to vodi g. Petrović, koji inače po kvalifikacijama ne bi mogao biti profesor na fakultetu.

Dobar primjer takvog projekta je “bEUcitizen: Sva prava pridržana? Prepreke europskom građanstvu” za koji je iz EU-ova programa dano 1.604.382 kune. Iz Hrvatske je taj projekt vodila Denisa Ivušić.

Još 2020. se provodio projekt vrijedan 4.200.000 kuna čija je nositeljica aktivnosti bila Danijela Dolenec, jedna od ključnih osnivačica platforme Možemo.

Riječ je o projektu “Neposlušna demokracija: komparativna analiza sporne politike u europskoj poluperiferiji” koji okuplja istraživače iz Hrvatske, Srbije, Španjolske i Portugala, a koji nastoji izraditi baze podataka o prosvjednom djelovanju u navedenim zemljama, kao i mapiranje društvenih pokreta i politika osporavanja u urbanom političkom prostoru Zagreba, Beograda, Madrida i Lisabona.

U timu za ovaj projekt su uz Danijelu Dolenec, dogradonačelnicu Zagreba bili Daniela Širinić, gradska zastupnica Možemo u Zagrebu te sam Miroslav Petrović, suprug zastupnice Sandre Benčić.

Među posljednjim aktivnim međunarodnim projektima navodi se “Pro-fact: Istraživanje, edukacija, provjera činjenica i razotkrivanje dezinformacijskih narativa povezanih s Covidom-19 u Hrvatskoj”, a njegov je nositelj nevladina organizacija GONG.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Nenad Bakić: Dobro je što ministar Fuchs nije poslušao ljevičarskog totalitarista Jokića i moju kolegicu s godine. Imali bi još lošije rezultate iz matematike

GONG-ovi partneri na istraživanju su Faktograf.hr, FPZG, FER i Sveučilište u Dubrovniku, a suradnici HND i Sindikat novinara Hrvatske. Među istraživačima su Nebojša Blanuša, Marijana Grbeša, Mate Brautović, Milica Vučković, Svjetlana Knežević, Dražen Hoffman i Ana Brakus. Projekt se počeo provoditi u studenom 2021., a završava u siječnju 2023. Do izlaska ovog teksta, niti jedna publikacija još nije izdana, a za projekt je izdvojeno 4.2 milijuna kuna.

Za taj novac istraživači su do sada zaključili da se dezinformacije na Facebooku “koriste populističkim narativom i teorijama zavjere, često posežu i za tehnikama zastrašivanja, etiketiranja i banaliziranja”, da je “u hrvatskom dezinformacijskom prostoru velik utjecaj stranica i objava iz Srbije što naglašava važnost uloge regionalne mreže fact-checkera“, pojasnila je jedna od autorica istraživanja”, da je “ekosustav dezinformacija o COVID-19 nadnacionalan te da ima karakteristike superorganizma” i da su mediji pod napadom dezinformatora, ali istovremeno i krivci zbog senzacionalizma.

Kao što je vidljivo neki od istraživača na navedenim projektima postali su politički aktivni, neki su politički komentatori, a neki čak i vode specijalizirane portale za “provjeru činjenica” koje si daju za pravo proglašavati što je istina, a što neistina u javnom prostoru i na društvenim mrežama.

Krug u kojem su se profesionalno kretali bračni par Petrović – Benčić pokriva akademsku zajednicu, nevladine organizacije i politiku koji zajedničkom sinergijom, iako bi trebali biti neovisni jedni o drugima, kreiraju politike na trostranu korist. I sve to čine “dobro iskorištenim” novcem poreznih obveznika, zaključuje narod.hr.

Foto: Hina